Loading…

Biomehaničke karakteristike zaveslaja u kraul tehnici

Plivanje je sport koji se odvija u mediju koji je oko 780 puta gušći od zraka, što izaziva i veće trenje i veći otpor pri kretanju tijela. S cilju razvoja plivačkog sporta nužna su interdisciplinarna istraživanja biomehaničkih zakonitosti i istraživanja dinamike fluida, te njihovog međusobnog odnosa...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published in:Hrvatski športskomedicinski vjesnik 2016-08, Vol.31 (1), p.9
Main Authors: Šiljeg, Klara, Leko, Goran, Sindik, Joško
Format: Article
Language:Croatian
Subjects:
Online Access:Get full text
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
cited_by
cites
container_end_page
container_issue 1
container_start_page 9
container_title Hrvatski športskomedicinski vjesnik
container_volume 31
creator Šiljeg, Klara
Leko, Goran
Sindik, Joško
description Plivanje je sport koji se odvija u mediju koji je oko 780 puta gušći od zraka, što izaziva i veće trenje i veći otpor pri kretanju tijela. S cilju razvoja plivačkog sporta nužna su interdisciplinarna istraživanja biomehaničkih zakonitosti i istraživanja dinamike fluida, te njihovog međusobnog odnosa. Pod terminom "slobodni način plivanja", FINA podrazumijeva bilo koji način plivanja kojim će plivač postići maksimalnu brzinu. U pravilu, plivači u toj disciplini plivaju kraulom. Poznavanje više stilova tehnike kraul te samih elemenata tehnike, omogućit će bolju propulziju i smanjiti eventualne ozljede ramenog zgloba. Saznanja o stvaranju propulzije tijekom povijesti razvijalo je različite modifikacije plivanja kraul tehnikom. Preferencija plivača prema određenoj varijanti kraula može treneru ukazati na najefikasniji izbor dionice plivanja u kraul tehnici (50, 100, 200, 400 ili 800/1500metara) za tog plivača. Obzirom da zaveslaj rukama predstavlja i do 85% konačne propulzije pri plivanju u kraul tehnici te da je kraul tehnika najčešće upotrebljavana tehnika za vrijeme trenažnog procesa, poznavati sve faze rada rukama je neophodno. Ozljeda ramenog zgloba je najčešća ozljeda kod plivača. Pri učenju, korekciji i usavršavanju elemenata zaveslaja i stilova plivanja navedene su bitne pretpostavke i trenažna pomagala koja se koriste u svrhu biomehaničke optimalizacije rada rukama. Indeks koordinacije olakšava trenerima razumijevanje pojedine faze zaveslaja
format article
fullrecord <record><control><sourceid>hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_164872</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>oai_hrcak_srce_hr_164872</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_1648723</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpjYeA0MDY10TUwNzPjYOAtLs4yAAITUzNDU2NOBjOnzPzc1IzEvMwjvdmpCtmJRYnZJalFmcUlmUBuVWJZanFOYlaiQqlCdlFiaY5CSWpGXmZyJg8Da1piTnEqL5TmZtB1cw1x9tDNKEpOzI4vKMrMTSyqjM9PzIyHiBQXJacCmfGGZiYW5kbGpKoHAGRyP68</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Biomehaničke karakteristike zaveslaja u kraul tehnici</title><source>SPORTDiscus</source><creator>Šiljeg, Klara ; Leko, Goran ; Sindik, Joško</creator><creatorcontrib>Šiljeg, Klara ; Leko, Goran ; Sindik, Joško</creatorcontrib><description>Plivanje je sport koji se odvija u mediju koji je oko 780 puta gušći od zraka, što izaziva i veće trenje i veći otpor pri kretanju tijela. S cilju razvoja plivačkog sporta nužna su interdisciplinarna istraživanja biomehaničkih zakonitosti i istraživanja dinamike fluida, te njihovog međusobnog odnosa. Pod terminom "slobodni način plivanja", FINA podrazumijeva bilo koji način plivanja kojim će plivač postići maksimalnu brzinu. U pravilu, plivači u toj disciplini plivaju kraulom. Poznavanje više stilova tehnike kraul te samih elemenata tehnike, omogućit će bolju propulziju i smanjiti eventualne ozljede ramenog zgloba. Saznanja o stvaranju propulzije tijekom povijesti razvijalo je različite modifikacije plivanja kraul tehnikom. Preferencija plivača prema određenoj varijanti kraula može treneru ukazati na najefikasniji izbor dionice plivanja u kraul tehnici (50, 100, 200, 400 ili 800/1500metara) za tog plivača. Obzirom da zaveslaj rukama predstavlja i do 85% konačne propulzije pri plivanju u kraul tehnici te da je kraul tehnika najčešće upotrebljavana tehnika za vrijeme trenažnog procesa, poznavati sve faze rada rukama je neophodno. Ozljeda ramenog zgloba je najčešća ozljeda kod plivača. Pri učenju, korekciji i usavršavanju elemenata zaveslaja i stilova plivanja navedene su bitne pretpostavke i trenažna pomagala koja se koriste u svrhu biomehaničke optimalizacije rada rukama. Indeks koordinacije olakšava trenerima razumijevanje pojedine faze zaveslaja</description><identifier>ISSN: 0354-0766</identifier><language>hrv</language><publisher>Hrvatski olimpijski odbor</publisher><subject>ozljeda ramena ; propulzija ; slobodni način plivanja</subject><ispartof>Hrvatski športskomedicinski vjesnik, 2016-08, Vol.31 (1), p.9</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>230,314,780,784,885</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Šiljeg, Klara</creatorcontrib><creatorcontrib>Leko, Goran</creatorcontrib><creatorcontrib>Sindik, Joško</creatorcontrib><title>Biomehaničke karakteristike zaveslaja u kraul tehnici</title><title>Hrvatski športskomedicinski vjesnik</title><description>Plivanje je sport koji se odvija u mediju koji je oko 780 puta gušći od zraka, što izaziva i veće trenje i veći otpor pri kretanju tijela. S cilju razvoja plivačkog sporta nužna su interdisciplinarna istraživanja biomehaničkih zakonitosti i istraživanja dinamike fluida, te njihovog međusobnog odnosa. Pod terminom "slobodni način plivanja", FINA podrazumijeva bilo koji način plivanja kojim će plivač postići maksimalnu brzinu. U pravilu, plivači u toj disciplini plivaju kraulom. Poznavanje više stilova tehnike kraul te samih elemenata tehnike, omogućit će bolju propulziju i smanjiti eventualne ozljede ramenog zgloba. Saznanja o stvaranju propulzije tijekom povijesti razvijalo je različite modifikacije plivanja kraul tehnikom. Preferencija plivača prema određenoj varijanti kraula može treneru ukazati na najefikasniji izbor dionice plivanja u kraul tehnici (50, 100, 200, 400 ili 800/1500metara) za tog plivača. Obzirom da zaveslaj rukama predstavlja i do 85% konačne propulzije pri plivanju u kraul tehnici te da je kraul tehnika najčešće upotrebljavana tehnika za vrijeme trenažnog procesa, poznavati sve faze rada rukama je neophodno. Ozljeda ramenog zgloba je najčešća ozljeda kod plivača. Pri učenju, korekciji i usavršavanju elemenata zaveslaja i stilova plivanja navedene su bitne pretpostavke i trenažna pomagala koja se koriste u svrhu biomehaničke optimalizacije rada rukama. Indeks koordinacije olakšava trenerima razumijevanje pojedine faze zaveslaja</description><subject>ozljeda ramena</subject><subject>propulzija</subject><subject>slobodni način plivanja</subject><issn>0354-0766</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2016</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNpjYeA0MDY10TUwNzPjYOAtLs4yAAITUzNDU2NOBjOnzPzc1IzEvMwjvdmpCtmJRYnZJalFmcUlmUBuVWJZanFOYlaiQqlCdlFiaY5CSWpGXmZyJg8Da1piTnEqL5TmZtB1cw1x9tDNKEpOzI4vKMrMTSyqjM9PzIyHiBQXJacCmfGGZiYW5kbGpKoHAGRyP68</recordid><startdate>20160830</startdate><enddate>20160830</enddate><creator>Šiljeg, Klara</creator><creator>Leko, Goran</creator><creator>Sindik, Joško</creator><general>Hrvatski olimpijski odbor</general><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20160830</creationdate><title>Biomehaničke karakteristike zaveslaja u kraul tehnici</title><author>Šiljeg, Klara ; Leko, Goran ; Sindik, Joško</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_1648723</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv</language><creationdate>2016</creationdate><topic>ozljeda ramena</topic><topic>propulzija</topic><topic>slobodni način plivanja</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Šiljeg, Klara</creatorcontrib><creatorcontrib>Leko, Goran</creatorcontrib><creatorcontrib>Sindik, Joško</creatorcontrib><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection><jtitle>Hrvatski športskomedicinski vjesnik</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Šiljeg, Klara</au><au>Leko, Goran</au><au>Sindik, Joško</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>Biomehaničke karakteristike zaveslaja u kraul tehnici</atitle><jtitle>Hrvatski športskomedicinski vjesnik</jtitle><date>2016-08-30</date><risdate>2016</risdate><volume>31</volume><issue>1</issue><spage>9</spage><pages>9-</pages><issn>0354-0766</issn><abstract>Plivanje je sport koji se odvija u mediju koji je oko 780 puta gušći od zraka, što izaziva i veće trenje i veći otpor pri kretanju tijela. S cilju razvoja plivačkog sporta nužna su interdisciplinarna istraživanja biomehaničkih zakonitosti i istraživanja dinamike fluida, te njihovog međusobnog odnosa. Pod terminom "slobodni način plivanja", FINA podrazumijeva bilo koji način plivanja kojim će plivač postići maksimalnu brzinu. U pravilu, plivači u toj disciplini plivaju kraulom. Poznavanje više stilova tehnike kraul te samih elemenata tehnike, omogućit će bolju propulziju i smanjiti eventualne ozljede ramenog zgloba. Saznanja o stvaranju propulzije tijekom povijesti razvijalo je različite modifikacije plivanja kraul tehnikom. Preferencija plivača prema određenoj varijanti kraula može treneru ukazati na najefikasniji izbor dionice plivanja u kraul tehnici (50, 100, 200, 400 ili 800/1500metara) za tog plivača. Obzirom da zaveslaj rukama predstavlja i do 85% konačne propulzije pri plivanju u kraul tehnici te da je kraul tehnika najčešće upotrebljavana tehnika za vrijeme trenažnog procesa, poznavati sve faze rada rukama je neophodno. Ozljeda ramenog zgloba je najčešća ozljeda kod plivača. Pri učenju, korekciji i usavršavanju elemenata zaveslaja i stilova plivanja navedene su bitne pretpostavke i trenažna pomagala koja se koriste u svrhu biomehaničke optimalizacije rada rukama. Indeks koordinacije olakšava trenerima razumijevanje pojedine faze zaveslaja</abstract><pub>Hrvatski olimpijski odbor</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record>
fulltext fulltext
identifier ISSN: 0354-0766
ispartof Hrvatski športskomedicinski vjesnik, 2016-08, Vol.31 (1), p.9
issn 0354-0766
language hrv
recordid cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_164872
source SPORTDiscus
subjects ozljeda ramena
propulzija
slobodni način plivanja
title Biomehaničke karakteristike zaveslaja u kraul tehnici
url http://sfxeu10.hosted.exlibrisgroup.com/loughborough?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-10T08%3A53%3A01IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=Biomehani%C4%8Dke%20karakteristike%20zaveslaja%20u%20kraul%20tehnici&rft.jtitle=Hrvatski%20%C5%A1portskomedicinski%20vjesnik&rft.au=%C5%A0iljeg,%20Klara&rft.date=2016-08-30&rft.volume=31&rft.issue=1&rft.spage=9&rft.pages=9-&rft.issn=0354-0766&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Chrcak%3Eoai_hrcak_srce_hr_164872%3C/hrcak%3E%3Cgrp_id%3Ecdi_FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_1648723%3C/grp_id%3E%3Coa%3E%3C/oa%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true