UČINAK MALIH RUČNO IZRAĐENIH KUMULATIVNIH NABOJA

Kumulativni naboji imaju široku upotrebu u različitim područjima. Dva su glavna korisnika kumulativnih naboja: vojska, gdje se koriste kao oružje protiv oklopnih ciljeva, i naftna industrija, gdje se koriste za perforiranje bušotina. Vrlo često predmet su znanstvenih istraživanja usmjerenih na optim...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published in:Rudarsko-geološko-naftni zbornik 2022-03, Vol.38 (2), p.79
Main Authors: Bohanek, Vječislav, Dobrilović, Mario, Štimac, Barbara, Stanković, Siniša
Format: Article
Language:hrv ; eng
Subjects:
AUTODYN
eksplozivi
explosives
jet
kumulativni naboji
metal
metali
mlaz
penetracija
penetration
shaped charges
Online Access:Get full text
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Kumulativni naboji imaju široku upotrebu u različitim područjima. Dva su glavna korisnika kumulativnih naboja: vojska, gdje se koriste kao oružje protiv oklopnih ciljeva, i naftna industrija, gdje se koriste za perforiranje bušotina. Vrlo često predmet su znanstvenih istraživanja usmjerenih na optimizaciju parametara i povećanje učinkovitosti. Uzimajući u obzir znatan broj parametara koji utječu na dubinu prodiranja, optimizacija parametara kumulativnih naboja složen je postupak. U radu su opisana istraživanja učinkovitosti malih ručno izrađenih naboja. U ovome istraživanju korištene su dvije metode, prva je simulacija u numeričkome softveru, a druga je testiranje na terenu. Za numeričku simulaciju korišten je softver AUTODYN. Jedna od simulacija bila je usmjerena na oblik i brzinu mlaza kumulativnoga naboja, a druga na prodiranje mlaza u ciljni materijal. Na terenu je ispitana učinkovitost kumulativnih naboja na različitim udaljenostima od ciljanoga materijala. Eksperimentalni rezultat uspoređen je s rezultatom AUTODYN simulacije za kumulativni naboj postavljen na udaljenosti od 90 cm od ciljanoga materijala. Rezultat simulacije vrlo se dobro slaže s rezultatom testa. Osim toga istaknute su prednosti i nedostatci pojedinoga pristupa.
ISSN:1849-0409
DOI:10.17794/rgn.2022.2.7