TEKTONSKA GEOMORFOLOGIJA PODRUČJA KARANGSAMBUNG, SREDIŠNJA JAVA, INDONEZIJA

Područje Karangsambung na središnjoj Javi, u Indoneziji, ima složenu geološku građu kao posljedicu tektonske evolucije otoka Jave, prouzročenu subdukcijom indijsko-australske ploče ispod euroazijske tijekom krede i paleocena. Rezultat su različite geološke strukture i vrste stijena te njihov utjecaj...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published in:Rudarsko-geološko-naftni zbornik 2021-09, Vol.36 (4), p.85
Main Authors: Hidayat, Edi, Muslim, Dicky, Zufialdi Zakaria, Permana, Haryadi, Wibowo, Dimas Aryo
Format: Article
Language:hrv ; eng
Subjects:
Area
Cretaceous
Data analysis
Data processing
Deformation
Digital Elevation Models
Drainage
Drainage basins
Drainage density
Geographic information systems
Geological structures
Geology
Geomorphology
Hypsometry
Morphology
Mountains
Neotectonics
Outcrops
Paleocene
Plates (tectonics)
Remote sensing
Rivers
Sinuosity
Subduction (geology)
Tectonics
Terraces
Valleys
Online Access:Get full text
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Područje Karangsambung na središnjoj Javi, u Indoneziji, ima složenu geološku građu kao posljedicu tektonske evolucije otoka Jave, prouzročenu subdukcijom indijsko-australske ploče ispod euroazijske tijekom krede i paleocena. Rezultat su različite geološke strukture i vrste stijena te njihov utjecaj na morfologiju terena. Iznos tektonske aktivnosti bilo je moguće odrediti tektonsko-geomorfološkim pristupom. Za geomorfičku obradbu podataka iskorišteni su digitalni model površine i geografski informacijski sustav. Uz to, geološki podatci također su uporabljeni za oblikovanje riječnih terasa. Izdvojeno je sedam geomorfičkih indeksa, kojima je izračunana najmlađa tektonska aktivnost. Za to je iskorišten indeks relativne tektonske aktivnosti područja. On se sastoji od omjera širine dna i visina doline, asimetrije drenažnoga bazena, indeksa gradijenta dužine rijeke, indeksa oblika bazena, sinusoidnosti čela planine, gustoće drenaže i hipsometrijskoga integrala, tj. krivulje. Indeks tektonske aktivnosti podijeljen je u četiri klase: klasu 1 (0%) koja označava vrlo jaku aktivnost, klasu 2 (13%) jaku, klasu 3 (56%) umjerenu i klasu 4 (31%) nisku aktivnost. Indeks je pokazao kako je istraživano područje moguće kategorizirati kao tektonski aktivno, gdje je oblikovana morfologija posljedica uglavnom tektonike, a ne erozije. Analiza geoloških podataka na izdignutim i deformiranim izdancima riječnih terasa pokazala je utjecaj neotektonike.
ISSN:0353-4529
1849-0409
DOI:10.17794/rgn.2021.4.8