Balkanci i Europejci? Mjesni identiteti mladih u Hrvatskoj

• Published in: Revija za sociologiju 2017-08, Vol.47 (2), p.125
• Main Authors: Ross, Alistair, Puzic, Sasa, Doolan, Karin
• Format: Article
• Language: hrv ; eng
• Subjects: Analysis; Balkan; Balkans; Children & youth; civic and cultural identities; Croatia; Europa; Europe; građanski i kulturni identiteti; Hrvatska; intersectionality; intersekcionalnost; Membership; mjesni identitet; mladi; National identity; place identification; Rural areas; Social identity; Stereotypes; Students; Urban areas; Youth
• ISSN: 0350-154X; 1846-7954
• DOI: 10.5613/rzs.47.2.1

U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj konceptualiziraju svoje identitete u vidu »mjesnih identiteta« kao vrste društvene identifikacije koja obuhvaća pripadnost društvenoj skupini koja se definira njezinom lokacijom. Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je sudjelovalo 68 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. Konceptualni okvir analize uključuje mjesne identitete, građansku i kulturnu komponentu nacionalnog identiteta i intersekcionalnost. Analiza pokazuje da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih područja te između sjevera i juga. Nacionalni kulturni identiteti i rubni europsko-balkanski identiteti podjednako su snažni te pružaju zanimljive primjere inkluzije i isključivanja »drugog i drukčijeg«. Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju istodobno težnju k europejstvu, osjećaj nepotpunog odnosno još nedostignutoga europejstva, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu. Analiza je pokazala i zajedničko razumijevanje podjele između Europe i Balkana shvaćene kao razdjelnice koja se nalazi uvijek sjeverozapadno u odnosu prema lokalitetu učenika: iako po pravilu teže Europi, učenici još nisu prešli europski »prag« te su još uvijek »nagnuti« prema Balkanu, koji se prikazuje kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan. Na tom tragu, autori upućuju na složene i kaleidoskopske identitetske konstrukcije mladih u Hrvatskoj, u kojima se različiti i suprotstavljeni elementi međusobno ne isključuju, nego koegzistiraju na različite načine.