Neke mogucnosti prilagodbe francuskoga jezikoslovnoga nazivlja hrvatskomu jeziku

Potom se donose primjeri gdje su dva naziva jednako dobra, tj. oba nacina tvorbe ili primjerice oba su sufiksa ispravna pa je pitanje kojemu dati prednost i na temelju kojih kriterija (-ac/-telj, -ac/-lo, -lac/-telj, -itet/-ost, -inja/-ica, -alni/-(ij)ski, -ni/-ki itd.). Primjerice, jedni se zalazu...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published in:Suvremena lingvistika 2012-12, Vol.38 (74), p.223
Main Author: Botica, Tomislava Bosnjak
Format: Article
Language:hrv ; eng
Online Access:Get full text
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Potom se donose primjeri gdje su dva naziva jednako dobra, tj. oba nacina tvorbe ili primjerice oba su sufiksa ispravna pa je pitanje kojemu dati prednost i na temelju kojih kriterija (-ac/-telj, -ac/-lo, -lac/-telj, -itet/-ost, -inja/-ica, -alni/-(ij)ski, -ni/-ki itd.). Primjerice, jedni se zalazu za razliku izme|u sufikasa -telj i -lac koja bi se temeljila na zivom ili nezivom vrsitelju, gdje bi -telj bio za zivoga, a -lac za nezivoga (npr. Pri odabiru prikladna oblika valja gledati znacenje pojma te glagolski oblik i glagolski vid glagola od kojega se naziv tvori, primjerice za transférende nije prikladno prenositelj jer je znacenje pojma neaktivno, 'element koji se prenosi', pa bi mozda bilo bolje prenosenik.
ISSN:0586-0296
1847-117X